U nizu ideja i poziva da na blogu www.poglednasredisnjubosnu.blogspot.ba pišemo o pojedinim temama, nakon kraljevskog grada Jajca i teksta o Tvrtku Zriletu, odlučili smo ubaciti u šestu i objaviti dvije priče u nizu. Jedna od njih upravo je ova.
Priča dolazi iz moga rodnog grada, zapravo neposredno i iz moje obitelji. Mislio sam da će biti jednostavnije. No kada uzmete pisati o vlastitome gradu, iako riječi i ideje samo naviru kao bujica i isprepliću se u vrtlogu, one umjesto da olakšaju- naprave zbrku. Ideja je bilo cijeli niz i sigurno će doći na red, ali odluka je pala na priču o nevjerojatnoj ljubavi Busovljaka prema igri i plesu koja se prenosi kroz generacije i zbog koje je nastala uzrečica kroz Busovaču ne igraj.
Koliko je bitna tradicija, običaji za osobni rast i razvoj pojedinca? Koliko je bitno držati do toga? Vjerujemo mnogo, od najranije dobi. Ako ništa drugo, lijepo je znati do čega su naši stari držali, u čemu se očitovala kultura i društvo njihova vremena. Folklor zasigurno odražava sliku jednog geografskog područja, naroda; njegove kulturne, moralne i druge vrijednosti: kroji osobu te budi ljubav prema onomu bezvremenskom, onomu što nosimo u genima, onomu o čemu vrlo rado slušamo kada sjednemo sa svojim starima.
Busovača, za one koji to još ne znaju, prvi put je spomenuta 1371.godine. Ne ulazeći u detalje, grad je to koji živi 647 godina; što ga čini jednim od najstarijih gradova ovoga dijela Bosne. I kroz povijest je poznato kako se ovdje uvijek dobro gostilo i veselilo i kako su Busovljaci izuzetni veseljaci i izvrsni domaćini. Naravno, tako je i dan danas, a svi oni koji su ikada bili u ovome gradu, iz bilo kojeg razloga, uvijek su ga pamtili po dobroj hrani i veselim, razigranim ljudima.
Uistinu, sve to se prenijelo i do danas, pa je tako Busovača danas više nego ikada ranije poznata po svom folklornom sastavu HKD Napredak Busovača, koji u zadnjih nekoliko godina naprosto oduševljava sve one koji su ikada pogledali njihove koncerte ne samo u njihovom gradu nego i diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Srbije.
Mnoge obitelji su generacijama vezane uz folklor i pjesmu, pa se tako talent i ljubav prema folkloru prenosi s koljena na koljeno i naprosto je neuništiva. Nije lako objasniti ovaj fenomen, ipak pokušat ću kroz nekoliko bitnih činjenica iz bliže prošlosti pojasniti kako je zapravo ovaj grad postao grad folklora.
Da se vratimo malo u prošlost. Početkom 20. stoljeća, točnije 1907. godine, na području Busovače osniva se prvo hrvatsko društvo, a riječ je o Hrvatskom kulturnom društvu Napredak Busovača koje je osnovano kao podružnica HKD Napredak Sarajevo. Rad ove podružnice odmah je na početku polučio jako dobre rezultate kada je u pitanju članstvo. Naime, već 1908. godine ova podružnica broji 105 članova te busovačku podružnicu smješta u sami vrh, točnije na visoko četvrto mjesto. Radi usporedbe, te iste godine su više članova od busovačkog Napretka imale podružnice u Sarajevu (613), Fojnici (129) i Banjoj Luci (122).
Osnivanje ovog Društva bilo je od posebnog značaja za Busovaču jer je s njime došlo do oživljavanja kulturnog duha te kulturne emancipacije samog stanovništva Busovače. Društvo je uglavnom bilo usmjereno na pomaganje đaka i studenata u njihovom školovanju, što mu je i danas temeljna zadaća. Društvo je aktivno djelovalo do I. svjetskog rata (1914. godine), a onda se njegov rad sveo na minimum, uglavnom zbog teških životnih uvjeta. Rad svih podružnica Napretka je zabranjen u razdoblju od 1. travnja 1949. godine do 29. rujna 1990.
Krajem 40-ih i početkom 50-ih godina 20. stoljeća, u selu Ravan se osniva prva hrvatska folklorna skupina, a godine 1977. s radom počinje Kulturno umjetničko društvo Ivančica koje je njegovalo tradiciju i kulturu svih naroda bivše Jugoslavije. Rad KUD-a Ivančica je trajao do 1990. godine kad se Društvo gasi. U razdoblju od 1977. do 1990. godine KUD Ivančica je postiglo značajne rezultate, od kojih treba izdvojiti nastup na otvaranju ZOI u Sarajevu 1984. godine, osvajanje plakete 10. Kongresa SSOBiH. Pri KUD-u Ivančica su, osim folklornog sastava, djelovale muška i ženska izvorna pjevačka skupina, dramska sekcija, plesna grupa, zabavni orkestar Prvi let te narodni orkestar koji je pratio nastupe folkloraša.[1]
 |
| KUD "Ivančica" |
Ovdje je zaista važno istaknuti i pojedince koji su djelovali kroz ovo društvo. To su prije svega folklorni koreografi Drago Kozomarić i Mira Čosić te harmonikaš Branko Slišković koji je od zaborava sačuvao veliki broj narodnih plesova. Koreografkinja Mira Čosić je ujedno bila prva osoba koja je, na osnovu svojih istraživanja na terenu, postavila koreografiju hrvatskih igara Busovače. Ova koreografija je osvojila nagradu za najljepši prikaz izvornih igara na smotri folklora Zvuci s kamena u Posušju. Zapis Mire Čosić se i danas čuva u njezinoj obitelji i temeljni je izvor podataka kada su u pitanju igre Hrvata Busovače koje se i danas izvode. Upravo su Mira i Branko svojim elanom u radu pridonijeli popularizaciji folklorne umjetnosti među mladima Busovače.
 |
| KUD "Ivančica" |
Hrvatsko kulturno društvo Napredak podružnica Busovača obnavlja svoj rad 7. travnja 1991. godine što je u Busovaču unijelo jedan sasvim novi duh kulture. Od samog dana osnivanja, ovo Društvo postaje glavni nositelji i čuvar kulture i tradicije Hrvata Busovače. Društvo je osnovano u svrhu kulturnog i prosvjetnog djelovanja, ekonomskog jačanja i društveno kulturnog uzdizanja hrvatskog naroda. Od 1991. godine pa do danas HKD Napredak Busovača je imalo tri predsjednika, a to su: Snježana Šušnjara, Lucija Vujica i Josip Križanović.
Folklorni sastav HKD Napredak Busovača je osnovan 1996. godine. Ovo je najaktivnija i najbrojnija sekcija koje djeluju pri HKD Napredak te je organizator i sudionik raznih koncerata i događaja domaćeg i međunarodnog karaktera. Sastav broji preko 150 članova koji su podijeljeni u četiri starosne skupine. Sastav se prije svega bavi očuvanjem tradicijskih napjeva, plesova i običaja Hrvata iz Busovače, ali i Hrvata iz središnje Bosne. I sada kada smo napravili mali povijesni pregled rada ove folklorne skupine, vrijeme je i predstaviti dvije osobe koje već 7 godina svakodnevno ulažu svoje vrijeme i energiju kako bi 150 mladih i starih folkloraša iz godine u godinu oduševljavalo sve one koji su ih ikada gledali.
Kaže se da dame imaju prednost- pa da prvo predstavimo mladu damu koja je sa svojih samo 19 godina postala voditeljica male i srednje skupine folklorne sekcije HKD-a Napredak Busovača. Rođena je 1992.godine, djetinjstvo i adolescentsko doba provodi u Busovači gdje se s 11 godina kreće baviti folklorom. Danas ima zvanje magistre ekonomije, ali ono što joj hrani dušu je vođenje njenih sekcija. Njeno ime je Lucija Livaja, a na pitanje Što folklor znači za nju ovako je odgovorila:
 |
| Lucija Livaja - voditeljica male i srednje skupine folklornog sastava |
Prve korake u folkloru napravila sam sa svojih 11 godina. Za dijete tog uzrasta, folklor je bio izbor za rekreaciju, odmor, druženje. Iz godine u godinu to je prerastalo u sve ljepše druženje. Generacije i generacije su se smjenjivale u društvu, a ja sam ih strpljivo dočikala i ispračala. Folklor me odgajao i pripremao za život. Već su krenuli i prvi nastupi i upoznavanja sa članovima drugih društava. Upoznavajući sve te ljude pitala sam se: Je li moguće da su svi ti ljudi tako neiskvareni?. Uistinu jesu! Prijatelji koje sam stekla u društu su sigurno prijatelji za cijeli život. Kada sam dobila svoju prvu skupinu djece, moram priznati da sam bila zbunjena. Ali ista ta djeca su me ohrabrila i dopustila mi da skupa sa mnom uče prve korake, stanu prvi put na binu i skupa sa mnom, prvi put dožive onu pozitivnu i najljepšu tremu. Dok ih gledam kako pokušavaju što bolje odigrati svaki korak, one nožice kako skladno igraju, zbunjeno me gledaju... taj osjećaj sreće se ne može opisati, to se samo mora doživjeti. Sada se mišljenje o folkloru u mnogo čemu razlikuje od onoga u djetinjstvu. Više to nije samo mjesto druženja i zabave, sada je to već stil života i način življenja. Sretna sam i ponosna što su se iz tog društva izrodila lijepa kumstva, prve simpatije, a sada već i novi život koji ću se truditi provesti kroz folklor ne samo zato da nauči lijepo igrati nego ono najbitnije, da odraste u dobrog čovjeka u duhu tradicije svoga naroda, a sigurna sam da je folklor pravi izbor za to.
Druga najzaslužnija osoba za aktivno djelovanje folklornih skupina je i mladi profesor engleskog jezika Ivan Križanović. Ivan je rođen 1983. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Busovači poslije čega upisuje studij anglistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zvanje profesora engleskog jezika i književnosti stječe 2007. godine, dok kao nastavnik engleskog jezika počinje raditi još 2006. godine.
 |
| Ivan Križanović, voditelj seniorske i veteranske folklorne sekcije |
Ljubav prema tradicijskoj kulturi rodila se u najranijim dječačkim danima kada počinje s učenjem prvih folklornih koraka u KUD-u Ivančica pod vodstvom tadašnje koreografkinje Mire Čosić. Odmah po završetku studija i povratka u rodnu Busovaču Ivan se pridružuje skupini entuzijasta koji obnavljaju rad folklorne sekcije HKD Napredak Busovača. Godine 2011. postaje voditelj folklorne sekcije HKD Napredak Busovača i tada nastaju i njegove prve autorske koreografije, a 2015. godine počinje voditi i folklornu sekciju pri HKD Napredak Kreševo. Osnovao je i veteranski sastav pri folklornoj sekciji HKD Napredak Busovača 2015. godine te je tako broj članova folklorne sekcije znatno porastao.
Ivan je nositelj i višegodišnjeg projekta organiziranja Međunarodne smotre folklora Srce Središnje Bosne u Busovači i jedan je od organizatora Napretkovog godišnjeg Božićnog koncerta. Do danas je postavio devet autorskih koreografija od kojih sedam predstavlja tradiciju Bosne i Hercegovine. Sa istraživačkim radom na području tradicijske kulture Hrvata Busovače počinje 2010. godine te u narednih šest godina prikuplja izuzetnu građu koja je predstavljena u knjizi Busovačo, lijepa si k'o ruža – Narodni plesovi/igre, pjesme, nošnja i običaji Hrvata Busovače.
 |
| Busovačo lijepa si ko ruža |
Teško je jednom riječju ili jednom rečenicom opisati koje mjesto u mom životu zauzima folklor. Bavljenje folklorom, odnosno bavljenje očuvanjem i promicanjem tradicijske kulture, je mnogo više od samog hobija. To nikako ne može biti neka „usputna“ životna aktivnost koja vam ispuni one dosadne dane jer bavljenje folklorom iziskuje potpunu predanost i posvećenost. Da bi se bilo tko ozbiljno bavio folklorom i očuvanjem tradicijske kulture mora se u folklor zaljubiti, a kada jednom zaronite u taj bogati svijet glazbe, plesa, glasa, pokreta i scenskog izričaja teško da ćete ga ikada moći svojevoljno napustiti. Folklor vam uljepša i razveseli život, a svaki novi naučeni korak vam ispuni dušu onom iskonskom, dječjom ushićenošću koja se u folklorašima ne ugasi do posljednjeg daha. Mislim da je nemoguće opisati osjećaj koji folkloraša prožme u onih par trenutaka prije nego stane na scenu, „nabaci“ osmijeh i čeka prvi plesni takt. Nevjerojatno je kako se iz samo jedne izvedbe može iščitati povijest jednog naroda, povijest jedne makro ili mikrosredine. Smatram da svi mi koji se bavimo folklorom imamo jednu jako važnu zadaću, a to je očuvati svoju tradiciju, prenijeti je mlađim naraštajima te je prikazati i onima čija je tradicijska kultura potpuno drukčija od naše. Važnost folklora i sam doživljaj bavljenja očuvanjem tradicijske kulture se zapravo jako teško može opisati riječima, folklor morate doživjeti i tek onda ćete shvatiti svu njegovu raskoš i bogatstvo Stoga, mogu slobodno reći da je folklor za mene spoj ljubavi, predanosti, požrtvovanosti, ushićenosti te odgovornosti za sve ono što su nam naši predci ostavili u naslijeđe.
Mnogo toga bi se još moglo napisati o radu ovo dvoje mladih ljudi, no ipak najbitnije je istaknuti kako vrlo uspješno svake godine organiziraju Međunarodnu smotru folklora u devetom mjesecu. Radi se zapravo o jedinoj manifestaciji međunarodnog i folklornog karaktera koja u grad dovede niz folklornih društava, a dvorana je kao i uvijek do kraja popunjena jer Busovljacima je folklor u krvi.
Niz generacija je prošlo kroz folklorni sastav; njihovi nastupi mogu se pronaći na Youtube kanalu gdje se može svatko uvjeriti o njihovoj kvaliteti.
Ono što će ostati kao zapis za sva vremena, to je i činjenica da su busovački folkloraši dočekali na sarajevskom aerodromu papu Franju, a on je prekršivši protokol rukovao se sa svima njima što su prenijeli gotovo svi svjetski mediji.
Kao još jedna potvrda njihova kvalitetnoga rada je i nastup na najpoznatijoj smotri folklora u regiji, a to su Vinkovačke jeseni što je još jedna potvrda njihove kvalitete, a Ivan nam je potvrdio i informaciju kako bi uskoro trebalo biti potvrđeno i gostovanje Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO u središnjoj Bosni. Vidno je da planova i ideja ne nedostaje, a očito je kako će folklor zahvaljujući mladim ljudima koji su svoj život posvetili tomu i dalje biti sveprisutan kroz sljedeće generacije busovljaka.
[1] dr. S. Tihić et al, Busovača – monografija, Sarajevo, Skupština općine Busovača i LIK, 1971, str. 230
Primjedbe